Što je to ITU mehanizam i što će se iz njega financirati?

Ne samo laici već i osobe koje znaju nešto više o EU fondovima pa čak i oni koji se njima profesionalno bave, nisu osobito upoznati sa time što uopće ITU mehanizam jest te što se planira financirati iz tih sredstava.
Što je to ITU mehanizam i što će se iz njega financirati?

Kandidati za financiranje aktivnosti kroz ITU mehanizam, su sedam najvećih urbanih centara u Republici Hrvatskoj s najvećom koncentracijom stanovništva, odnosno, gradovi koji imaju više od 50.000 stanovnika u centralnim naseljima – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Zadar i Pula, Sukladno Sporazumu o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje Europskih strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014. – 2020.

Široj javnosti, ipak, skoro pa ništa nije bilo poznato o ovom mehanizmu sve to objave Indikativnih planova iz OPKK i OPULJP ove godine. Osobno sam se i zabrinula da će, s obzirom da smo prošli polovinu financijske perspektive, sredstva ostati neiskorištena što bi zaista bila prava šteta.

Iza kulise od 2014. do 2018. ipak se nešto događalo. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u ožujku 2016. godine objavilo je Poziv za odabir područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja, a prihvatljivi prijavitelji bili su navedenih sedam najvećih urbanih središta u Republici Hrvatskoj. Sva prijavljena urbana područja – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Zadar i Pula - zadovoljila su uvjete iz Poziva za odabir područja za provedbu ITU mehanizma te im je u listopadu 2016. godine Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije svečano uručilo Odluku o odabiru područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja. Da bi ovo bilo moguće bilo je potrebno i definirati „urbano područje“ s obzirom da nacionalno zakonodavstvo nije poznavalo taj pojam ranije. Tako je urbana aglomeracija Rijeka osnovana 21. 9. 2015. godine, urbana aglomeracija Osijek 24.11.2015., Urbana aglomeracija Split 30.11.2015., urbana aglomeracija, a urbana aglomeracija Zagreb 8.ožujka 2016. Uspostavljena su i urbana područja gradova Pula, Zadar i Slavonski Brod. Svi oni donjeli su i svoje strategije razvoja čemu je prethodilo i osnivanje partnerskih vijeća. Očito je da se tijekom ovih godina ipak nešto i radilo po pitanju ITU mehanizma, ali i da nas je dočekao nespremne pa da smo polovicu financijske perspektive potrošili na definiranje mogućih korisnika ovog mehanizma te na razvoj njihovih strategija.

Ova, 2018. godina, ipak donosi velike novosti jer su u Indikativnim planovima OPKK i OPULJP popisani mnogobrojni pozivi financirani iz ITU mehanizma.

Vratimo se ipak najprije na to što je ITU mehanizam. Integrirana teritorijalna ulaganja predstavljaju novi mehanizam Europske unije za razdoblje 2014.-2020. godine koji je uveden s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja, a sastoji se od skupa aktivnosti koje se u gradovima mogu financirati iz tri različita fonda - Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda.[1] Neradi se o operaciji ni o podprioritetu operativnog programa. Umjesto toga, integrirano teritorijalno ulaganje omogućuje zemljama članicama da kombiniraju operativne programe i da se financiraju iz nekoliko prioritetnih osi jednog operativnog programa ili više njih da bi osigurale provedbu integrirane strategije za određeni teritorij.[2]

Dodana vrijednost ITU mehanizma proizlazi iz činjenice da isti omogućava pružanje financijske potpore za provođenje integriranih aktivnosti. Financiranje putem ITU mehanizma u Republici Hrvatskoj moguće je iz sedam prioritetnih osi u okviru dva različita Operativna programa – OPKK i OPULJP, što zapravo omogućava financiranje provedbe složenih strategija razvoja urbanih područja.

Obuhvat integriranih mjera koje će se provoditi u izabranim ITU područjima temeljit će se na posebnim potrebama svakog područja te ciljevima definiranim u strategiji razvoja urbanog područja. Dostupna sredstva dodijelit će se za tri tematska područja:

1. Progresivni gradovi – gradovi kao pokretači održivog i pametnog gospodarskog rasta;

2. Čisti gradovi – borba protiv klimatskih promjena, promicanje energetske učinkovitosti i zdravog okoliša;

3. Uključivi gradovi – borba protiv siromaštva i podrška socijalnoj integraciji.[3]

Indikativna alokacija za Zagreb iznosi 91.872.881 eura, Split 62.773.407 eura, Rijeku 49.588.332 eura, Osijek 44.105.165 eura, Zadar 35.314.938 eura, Slavonski Brod 31.072.253 eura i Pulu 30.624.294 eura.

U indikativnom planu objave poziva iz OPKK za 2018. godinu popisano je ukupno 20 poziva iz ITU mehanizma dok je indikativnim planom objave poziva iz OPULJP u 2018. Godini predviđeno otvaranje čak 21 natječaja. I dok natječaji iz OPKK kao prijavitelje uglavnom predviđaju gradove, jedinice lokalne samouprave, poduzetničke potporne institucije i razvojne agencije, oni iz OPULJP predviđaju i trgovačka društva, škole, fakultete, ustanove i udruge. Detaljani planovi objave natječaja dostupan su ovdje.

Da se nešto počelo i događati dokazuje i činjenica da su od početka godine objavljena četiri poziva, a dva su već i zatvorena.

Autorica: Morena Pavlišek

[1] Preuzeto s http://www.zagreb.hr/opcenito-o-itu/88923.

[2] http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/informat/2014/iti_hr.pdf, str. 2.

[3] Preuzeto s http://www.zagreb.hr/opcenito-o-itu/88923.